VAGILE BENTHOS
DIVING CENTER KORNATI NAUTILUS

Benthos

octopus octopus octopus octopus octopus octopus octopus octopus octopus octopus octopus conger muraena scyliorhinus torpedo scophtalmus scorpaena scrofa scorpaena notata scorpaena porcus trachinus parablennius gobiidae mullus barbatus mullus surmuletus seranus scriba octopus eledone moschata palinurus elephas maja crispata crustacean hermodice carunculata antedon mediterranea discodoris flabellina
kornati-nautilus@globalnet.hr photo: mirjana matoš
MURTER - CROATIA
|   HRVATSKI   |   ENGLISH   |    DEUTSCH   |
Octopus vulgaris

Hobotnica

Hobotnica  je mekušac iz razreda glavonožaca. Ima 8 krakova s kojima može dostići duljinu i do 3 metra. Hobotnica je  odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena, jer ima tajno oružje. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje  ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani sustav, zbog  čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja. Živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi. Katkad krakovima  prenosi kamenje i gradi neku vrstu "utvrde" na morskom dnu. Hobotnica se kreće plivajući ili pužući po dnu na vrhovima  krakova, a pri bijegu se kreće unatrag. Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po  uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe. Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim prianjalkama. Hobotnica je osjetljiva na hladnoću i zbog toga ih mnogo ugiba zimi u plitkim predjelima uz obalu zbog niskih temperatura mora. Hobotnica zamočena u slatku vodu ugiba za nekoliko sekundi. Danju hobotnica većinu vremena provodi u svom skrovištu i pritom promatra okolinu. Njezine velike oči s kapcima  prilagođene su prigušenom svjetlu pod vodom pa mogu razaznati gibanja i prepoznati strukture.  Izlazi iz svojeg skrovišta tek kad se smrači te odlazi u potragu za hranom. Njezina omiljena hrana su rakovi, rakovice i  školjkaši. Iako je hobotnica odličan plivač, najčešće svoj plijen lovi primjenjujući lukavstvo. Može mijenjati boju tijela i tako se prilagoditi okolini. Ležeći maskirana na morskom dnu promatrat će okolinu i jurnuti na neopreznog "prolaznika" te ga  omamiti svojim nervnim otrovom. Njezini dugi i snažni krakovi rastezljivi su i opremljeni s dva reda prianjalki, kojima  hobotnica može čvrsto držati i sklizak plijen.  Ako je njezina žrtva neki mekušac s tvrdom ljušturom, hobotnica će razbiti ljušturu svojim "papagajskim kljunom" tj.  čeljustima sličnim kljunu. Kad želi uloviti neki mnogo opasniji plijen, poput hlapa, služi se lukavijom metodom. Najprije u  vodu ispusti oblak crnila i tako smanji vidljivost, a zatom se kroz taj oblak oprezno približi hlapu i zgrabi ga sa stražnje  strane kako ovaj ne bi mogao upotrijebiti svoja kliješta za obranu.  U neprijatelje hobotnice ubrajaju se ugori, dupini i morski psi, kojima je ona česta hrana. Ako je moguće, hobotnica će im pobjeći najvećom mogućom brzinom pomoću svog "mlaznog pogona" te izbaciti crnilo. Hobotnica osim toga ima  sposobnost da se provuče kroz vrlo male otvore kroz koje je neprijatelji ne mogu slijediti pa ostaju zbunjeni ispred njenog  skloništa. Svojom sposobnošću da se bojom u potpunosti prilagodi okolini hobotnica, već unaprijed sprečava da je netko otkrije.  Ona pigmente boje u svojoj koži može rasporediti po želji, može ih na nekim mjestima zgusnuti, na nekima razrijediti te  oblikovati pruge i uzorke koji su u skladu s okolinom. Najučinkovitija obrambena metoda jest ona ista koju koristi i u lovu. Ako je netko slijedi, ispustit će u vodu velik oblak  crnila. Istodobno ispušta i tvar koja umrtvljuje osjetilo mirisa protivnika tako da je on više neće biti u stanju pronaći. Mora se spomenuti i 'otrovni zub' koji se nalazi u središtu gdje izrastaju krakovi, ispod hobotnice. Ribolovci paze da taj  zub uklone kada ulove hobotnicu da ne nastradaju.  Hobotnice koje se pare izgledaju kao da se drže za ruke. No u stvarnosti mužjak pomoću posebnog kraka, koji se naziva  hektokotilus, uštrcava spermafore (sjemene vrećice) u otvor plašta ženke kako bi oplodio jajašca. Tjedan dana kasnije  ženka polaže jajašca u obliku grozdastih nakupina, oblaže ih želetinoznom masom i pričvršćuje za stijenu. Tijekom četiri  do šest tjedana, koliko je potrebno da se iz jaja izlegu larve, čuva jajašca, često ih dodiruje i čisti te im dovodi svježu  vodu. Ta briga za mrijest može je stajati i života jer za to vrijeme ništa ne jede pa može u potpunosti izgubiti snagu i  uginuti. Iz jaja će se izleći ličinke duge samo 3 mm,koje izgledaju kao minijaturne hobotnice. Zajedno s planktonom  plutaju neko vrijeme u vodi da bi se kasnije spustile na morsko dno, gdje brzo rastu.
octopus